Ministry of Foreign Affairs of Ukraine

Kyiv 04:03

Intervju Ministra vanjskih poslova Ukrajine Pavla Klimkina za „Jutarnji list“ od 11.07.2015

11 July 2015, 21:30

„Mi samo predstraža koja zadržava rusku agresiju na Zapad“

* Jeste li zadovoljni s provedbom Minskog mirovnog sporazuma? Koliko se on po vama poštuje te koliko je “ siguran”?

Unikalnost dogovorenosti iz Minska za mirovni proces je u tome što one nemaju alternative. Njihova logika sastoji se u potpunom i dosljednom ispunjavanju svih bez izuzetka točaka: od deeskalacije preko stabilizacije sve do političkog reguliranja. Obvezatan je uvjet – da te dogovorenosti ispunjavaju sve strane. Primoran sam konstatirati – o našoj iskrenoj želji vratiti mir i sigurnost na svoju zemlju i našeg djelovanja u tom smjeru zasad malo toga ovisi. Zaustaviti agresiju može samo onaj tko je ju počeo i stalno raspiruje. Problem nije u dogovorenostima nego u odnosu prema njima. Ukrajinski vojnici ispunjavaju zapovijed za prekid vatre. Mi smo povukli teško naoružanje od linije sukobljavanja, izradili smo akcijski plan za održavanje lokalnih izbora u pojedinim područjima Donecke i Luganske županija. U toku je ustavni proces usmjeren na decentralizaciju i jačanje ovlaštenja regija. Dakle mi postepeno ispunjavamo svoje obveze sukladno s dogovorenostima iz Minska. Jer razumijemo: nam je potreban mir. Rat to nije naš izbor.

A što imamo od strane Rusije? Stalno kršenje režima prekida vatre koji je sama odobrila dvaput – 5. rujna prošle godine i 12. veljače ove godine. Samo od 15. veljače zabilježeno je više od 7 tisuća otvaranja vatre na naše pozicije. To je u prosjeku 80 slučajeva dnevno. Bilo je masovnih napada na grad Debaljceve i nedavno na Marjinku. I dalje ginu ukrajinski vojnici i civili. Rusija nastavlja militarizirati Donbasku regiju, ispituje na našim ljudima najnovije naoružanje. Njene kreature raspisuju neke pseudoizbore. Nema nikakvih razloga govoriti o tome da Rusija poštuje vlastite obveze.  Zato je ključni zadatak za civilizirani svijet promijeniti takav odnos Moskve. Samo će u tom slučaju biti postignuto mirno rješenje.

 

* Jedan od glavnih kamena smutnje je i zahtjev o novom teritorijalnom ustroju Ukrajine koji bi pobunjenim krajevima na istoku dao veću autonomiju. No, stupanj autonomije u Moskvi i Donjecku različito tumače od Kijeva. Što ste spremo dati proruskim separatistima? Je li Ukrajina sprema na federalizaciju zemlje i što bi to značilo?

Prije svega, apsolutno se ne slažem s nazivima „pobunjeni krajevi“ i „separatisti“. Separatizam to je samo udoban paravan za agresiju Rusije protiv Ukrajine. Istu sliku Kremlj je stvarao i odnosno Krima da bi kasnije priznao svoje vojno prisustvo. Sva užasna zbivanja u ukrajinskom Donbasu od samog početka odvijala su se prema ubilačkom scenariju koji je isplanirala Moskva.

Poštujući dogovorenosti iz Minska, spremni smo dati poseban status pojedinim područjima Donecke i Luganske županija. Odgovarajući zakon ukrajinski parlament je odobrio još 16. rujna prošle godine. Međutim, njegove ključne odredbe iz razumljivih razloga stupit će na snagu samo poslije izbora legitimnih predstavnika  pojedinih područja Donecke i Luganske županija na slobodnim i demokratskim lokalnim izborima.

Što se tiče federalizacije naše zemlje, koju toliko priželjkuje Kremlj, reći ću definitivno: Ukrajina je unitarna država. Takva će i ostati. Gotovo 90% Ukrajinaca su iskazuju se protiv pretvaranja svoje države u federaciju. Nitko izvana, a kamoli s oružjem u rukama, neće nam diktirati kakav ćemo odabrati državni ustroj.

U isto vrijeme mi kardinalno reformiramo državu. Jedna je od ključnih reformi decentralizacija vlasti koja predviđa značajno proširivanje ovlaštenja lokalnih zajednica.

 

 * Pribojavate li se da bi stanje na istoku Ukrajine moglo biti “zamrznutio”, odnosno da se ponovi situacija poput Abhazije ili moldavskog Pridnjestrovja?

Za takva pribojavanja postoje svi razlozi. Polazim od iskustva sudjelovanja Rusije u svim konfliktima na postsovjetskom prostoru. Praktički svi su oni bili prevedeni u status takozvanih „zamrznutih“ te se koriste od strane Moskve kao sredstvo pritiska i destabilizacije.

 

* Kako to mislite spriječiti, ratom ili nekom ( kakvom?) vrstom pregovora?

Ukrajina je bila, jest i ostat će privržena političko-diplomatskim putovima reguliranja konflikta. Otud je naša odanost Minskim dogovorenostima. Jer su one rezultat trajnih pregovora. I samo su  one u stanju što skorije, bez dodatnih žrtava i rušenja, vratiti mir na naše tlo. Naravno u slučaju njihovog potpunog i bezuvjetnog ispunjenja.

* Jeste li spremni pozvati u pomoć stranu vojsku (NATO) ukoliko ponovno dođe do rasplamsavanja sukoba?

Pitanja sigurnosti uvijek je bolje rješavati preventivno, ne čekajući dok se zaoštre ili pređu točku nepovrata. Takav pristup spašava tisuće ljudskih života. Zato smo se već obratili UN-u i EU-u s prijedlogom smjestiti na teritoriju Ukrajine misiju za podršku dogovorenosti iz Minska. Ukrajina je spremna primiti takvu misiju već sada, neophodna zakonodavna baza u zemlji već je stvorena.

Osim toga mi stalno naglašavamo na važnosti jačanja obrambenog kapaciteta Ukrajine. Jer smo sada predstraža koja suzdržava rusku agresiju spremnu raširiti se daleko na zapad. I da ne dovodimo neprijatelja u iskušenje lakoćom plijena nam je potrebno suvremeno obrambeno naoružanje sposobno zaustaviti navalu. Zato se obraćamo našim partnerima po pomoć ne samo u modernizaciji ukrajinske vojske, nego i u isporukama odgovarajućeg naoružanja.

 

* Kolika je opasnost ili mogućnost, po vama, od sukoba Rusije i NATO-a na području Ukrajine?

Još prije svih događanja u Ukrajini Kremlj više puta je govorio o NATO-u kao prijetnji svojim interesima. Zato agresija Rusije protiv Ukrajine je, između ostalog, posljedica takvog iskrivljenog doimanja. Jer Ukrajinski narod je izabrao za svoj razvoj put zapadne civilizacije.

Ali Ukrajina nije članica Alijanse. I mi nemamo pravo na zaštitu sukladno s člankom 5. Vašingtonskog sporazuma. Ako bi to bi bilo tako Rusija ne bi sebi dozvolila prekršiti naš teritorijalni integritet i suverenitet.

Ali čak i pod takvim uvjetima EU i NATO mogu nama pomoći, spriječiti zaoštravanje konflikta i njegovo eventualno širenje na druge države, koje su isto potencijalni objekti ruske agresije.

Sadašnju situaciju u i okolo Ukrajine većina stručnjaka već nazivaju konfliktom civilizacija ili svjetonazora. Postoji jedna strana – drski prekršitelj međunarodno-pravnih temelja. I postoji druga strana koja brani i želi obnoviti poštovanje prema međunarodnom pravu.

 

* Jeste li spremni direktno pregovarati s Moskvom oko Donecka, Luganska i Krima ili mislite da u pregovarački proces i nadalje moraju biti uključeni SAD i EU?

Direktni pregovori s agresorom koji niječe samu činjenicu svoje agresije – to su jalova posla. Od toga neće biti vajde. Mi smo usmjereni na rezultat. Zbog toga nama su potrebni posrednici i jamci postignutih dogovorenosti. Čak u današnjem multilateralnom formatu pregovora ruska strana dozvoljava sebi poricati očigledno i staviti pod sumnju to što je sama odobrila. Karakteristično je da takvim ponašanjem Rusija škodi sama sebi.

 

* Iz nekih zemalja EU dolaze prijedlozi da Rusiju ne treba “toliko kažnjavati i izolirati” zbog Ukrajine, što neki tumače da bi “Rusija ipak nešto trebala dobiti”.

Put „ugađanja“ agresoru čovječanstvo već je prolazilo. Rezultat je poznat svima nama – Drugi svjetski rat, deseci milijuna ljudskih života i totalna razaranja.

Ne vrijedi ponavljati istu tragičnu pogrešku. Ne obnovi li se međunarodni sistem sigurnosti, ni jedna se država više nikad neće moći osjećati sigurno.

 

- Kako ocjenjujete hrvatsku poziciju kad je riječ o krizi u Ukrajini

Mi visoko cijenimo poziciju Hrvatske i njezinu podršku u ovo teško za Ukrajinu vrijeme. Hrvati, možda kao nitko drugi od europskih naroda, razumiju cijelu tragičnost situacije, našu bol i patnju.

Mnogi analitičari provode paralele između vaše države u 1990. godinama i sadašnjom Ukrajinom. Hrvatsko iskustvo izlaska iz takve situacije za nas je posebno važno i aktivno ga preuzimamo.

U ožujku u Kijevu je održana prezentacija hrvatskog iskustva u zbrinjavanju raseljenih osoba i mirnoj reintegraciji okupiranih teritorija. Kod vas su se stažirali ukrajinski aktivisti koji se bave dokumentiranjem kršenja ljudskih prava tijekom konflikata. Ukrajinski stručnjaci su se upoznali s naprednim hrvatskim tehnologijama razminiranja. Uskoro naši liječnici će posjetiti Zagreb s ciljem proučavanja vašeg iskustva liječenja posttraumatskog sindroma kod branitelja. Rješavanje ovih i drugih pitanja vrlo je bitno za nas, і samo oni koji su sami prošli kroz ovakvo nešto u stanju su najbolje pomoći. Zahvalni smo i na našoj djeci koja ovog ljeta odmaraju u Hrvatskoj.

Source:  | Ютарні лист Author: Klimkin Pavlo, Foreign Minister of Ukraine

Last interviews

Інтерв'ю Міністра Павла Клімкіна BBC World, 24/11/16 | 24 November 2016, 21:30

Interview | Source: BBC World | Author: Pavlo Klimkin, Minister of foreign affairs of Ukraine

"Situação atual é mais perigosa do que a guerra fria" | 19 September 2016, 20:14

Interview | Source: Diário de Notícias | Author: Pavlo Klimkin, Minister of foreign affairs of Ukraine

„Echtes Vertrauen zu Putin ist nicht möglich“ | 12 September 2016, 21:26

Interview | Source: Die Welt | Author: Pavlo Klimkin, Minister of foreign affairs of Ukraine

Ukrainischer Außenminister: "Russland versucht zu provozieren" | 16 August 2016, 20:24

Interview | Source: Der Standard | Author: Simone Brunner

Ukrainischer Außenminister: „Wir brauchen echte Deeskalation“ | 02 June 2016, 19:51

Interview | Source: Der Taggesspiegel | Author: Pavlo Klimkin, Minister of foreign affairs of Ukraine

Minister

MFA on social media

 

> All social media accounts


 

10 facts on Russian military aggression against Ukraine

 

On Ukraine in English

 

Let my people go

 

My Ukraine is project website

 

Top 5 Crimean news

 

Ukraine: Fight for Independence

 

Proof of Fakes